U prethodnom članku govorili smo o sustavu procjene rizika, koji ćemo ovdje predstaviti kroz praktičan primjer.
Klijentima često kažemo da je sustav procjene rizika samo alat koji ne može obuhvatiti sve aspekte i predvidjeti sve moguće scenarije. Zato je važno pri upravljanju rizicima postupati zdravorazumski i ostaviti si manevarski prostor.
U nastavku predstavljamo primjer sustava procjene rizika koji funkcionira u većini poduzeća. Radi se o matrici temeljenoj na vjerojatnosti i utjecaju (eng. “Likelihood Impact”), koju smo proširili uključivanjem različitih aspekata kako bismo većinu rizika procijenili koherentnije.
Također je korisno znati da je određene rizike teško ili gotovo nemoguće procijeniti (npr. devizni tečajni rizik ili kamatni rizik), pa ih ne možemo vrednovati tradicionalnom formulom koja se temelji na umnošku vjerojatnosti i posljedica.
U prikazu smo sve gubitke definirali kroz smanjenje dobiti u razdoblju od jedne godine, dok je učestalost rizika izražena u godinama (jednom svakih x godina).
Ovaj aspekt procjenjuje koliko se često određeni rizik može dogoditi unutar zadanog vremenskog razdoblja. Ako se rizik ne može ponoviti više puta, učestalost možemo zamijeniti vjerojatnošću ostvarenja rizika unutar određenog razdoblja.
Ako postoji vjerojatnost da će se rizik ostvariti, postoji i vjerojatnost štete koja može uzrokovati male ili vrlo velike gubitke.
Primjer: Računalna pogreška uzrokuje nekoliko sati kašnjenja u radu, što predstavlja tipičnu štetu. Budući da je riječ o relativno čestoj pojavi, može se definirati kao tipična šteta.
Matematička definicija: tipična šteta po ostvarenju rizika.
Radi se o posljedicama iznimno visoke i rijetke vjerojatnosti ostvarenja rizika.
Primjer: Infekcija računalnim virusom može u najgorem slučaju uzrokovati pad ključnih IT sustava, što bi značilo zaustavljanje svih aktivnosti i velike gubitke.
Matematička definicija: šteta u najgorem slučaju izražena u postotku gubitaka, slično kao kod modela “Value-at-Risk”.
Ovim aspektom vrednujemo koliko dugo nakon ostvarenja rizika poduzeće osjeća njegove posljedice. Razdoblje može biti kratko, ograničeno na godinu dana kada se rizik dogodi, ili dugotrajno, kada su posljedice tako velike da negativno utječu na poduzeće godinama.
Matematička definicija: procjena neto sadašnje vrijednosti (NPV) budućih gubitaka u odnosu na ukupni gubitak vrijednosti poduzeća u jednoj godini.
Ovaj aspekt vrednuje učinke kojima nije moguće odrediti financijsku vrijednost. Skala nije kvantitativne prirode, ali je korisno definirati precizne i objektivne kategorije utjecaja.
Primjer: Skala može uključivati potencijalni utjecaj na zdravlje zaposlenika, od manjih ozljeda do smrti pojedinaca ili više zaposlenika.
Načini procjene ozbiljnosti rizika
Svaki rizik ima više aspekata koji određuju njegovu važnost za organizaciju. U nastavku predstavljamo četiri načina procjene ozbiljnosti rizika temeljena na gore navedenim aspektima:
Očekivani gubitak zbog
rizika
Što znači?
Koliko određeni rizik prosječno smanjuje godišnju dobit.
Kako se izračunava?
Učestalost x Tipična šteta.
Zašto je važno?
Omogućuje procjenu tekućih troškova upravljanja rizicima. Ako su troškovi upravljanja rizicima niži od gubitaka, isplati se ulagati u mjere za smanjenje rizika.
Očekivani gubitak vrijednosti poduzeća zbog rizika
Što znači?
Koliko se vrijednost poduzeća (u prosjeku) smanjuje zbog utjecaja procijenjenog rizika.
Kako se izračunava?
Učestalost x Tipična šteta x Faktor vremena.
Zašto je važno?
Omogućuje procjenu isplativosti ulaganja u mjere upravljanja rizicima. Ako su ulaganja manja od očekivanih gubitaka, isplativa su.
Najveći mogući gubitak
dobiti
Što znači?–
Kako se izračunava?–
Što znači?
Pomaže procijeniti može li poduzeće nastaviti s radom u slučaju ostvarenja rizika s najgorim mogućim posljedicama.
Najveći mogući gubitak vrijednosti
Što znači?
Koliko se ekonomska vrijednost poduzeća smanjuje godišnje.
Kako se izračunava?
Najveći mogući gubitak x Faktor trenutne vrijednosti.
Zašto je važno?
Procjenjuje ima li poduzeće dovoljno kapitala za pokrivanje posljedica rizika.
Sljedeći put istražit ćemo kako kombinirati i analizirati rizike kako bismo dobili najbolje rezultate.
Ako trebate pomoć pri procjeni rizika, obratite se našoj ekipi.
P.S.: Pročitajte i povezane sadržaje:
Što je rizik?
Kako učinkovito utvrđivati rizike?
Procjena rizika [1. dio]: Kako uspostaviti okvir za procjenu rizika?